1. Despite what are written elsewhere in this blog or related blogs, we can never be sure who the ancestors of the Kadazans were. Some say they came from Yunnan.
2. History books state that ancient people migrated from place to place. It is said that migrations to the countries of present-day Southeast Asia occurred before the Second Ice Age. It could be true that people migrated to these places some 11,500 - 21,000 years ago.
3. In 1958, Tom and Barbara Harrisson discovered "Deep Skull" of a homo sapiens in the Niah Caves, Baram in Sarawak. Carbon dating put the age at 37,000 years. This clearly shows that there were indigenous people living on the Island of Borneo long before the end of the Second Ice Age.
4. In his book, P. S. Shim wrote that the Kadazandusuns came from Baram about a thousand years ago. Some settled in the Kimanis-Papar plains, some in Kuala Penyu, some in Tuaran, some in Putatan-Penampang plains while the biggest group migrated to Tampios, near the foot of Mount Kinabalu. Some Kadazans doubt Shim's theory.
5. There is a strong possibility that these indigenous people were descendants of "Deep Skull". Some experts may be able to shed more lights into this possibility.
6. If these Bornean indigenous racial groups were descended from "Deep Skull", there can be no doubt that the Kadazandusun people and the rest of the natives of Borneo had always been here since 37,000 years ago or even longer.
7. This is the ONLY conclusion unless evidence to the contrary is discovered and accepted as correct.
Check out some articles on the Kadazans HERE
Kadazanpedia
Monday, November 6, 2017
Tuesday, September 27, 2016
Rongguvai (Longguvai)
Isai iti pungaanan do Rongguvai toi Longguvai ka do tuhun Rungus? Nombo ngaavi sinakagon disido do poingizon?
Tumanud susuzan do nokosunud doid dogo, zi Rongguvai nopo nga tanak koduvo di Aki Maragang. Kumaa do tuhun Rungus - sinakagon di Runsud o Rungus - pungaanan zi Rongguvai do Longguvai. Noihaan ku iti di kavavagu ponogi - di toun 2014 dati ii - songian nokoongoi zou do doiho Kampung Tinangol (1), Kudat.
Tumanud songuhun tuhun doiho dii, kivaa tobpinai di Runsud do iso po pungaanan do zi Torumpak. Isai zi Torumpak? Zi Tomui nangku iti?
Susuzan diti popoiho do sinakagon nopo ngaavi di Rongguvai nga songingizon id sokid miaga do Tambunan, Keningau, Beluran, Kinabatangan om gisom no doid Lahad Datu. Sinakagon nogi di Rongguvai tuhun Idahan id Lahad Datu. Moboos tuhun Idahan do zioho nga mantad tinimungan do Kadazan-Dusun.
Mantad do susuzan diti do atahang do nokontongkop o sinakagon ngaavi di Maragang doid somok tikid pisuk do Koibutan Borneo. Sabap no do nibuvan toun nakatahib do misuvai boos, kivaa agazo pisuvazan, kivaa di oniini pisuvazan. Mozo dati iti do sinodu konokoozon dioho miaga doid Kibabatangan, Paitan, Lahad Datu.
Dadi mantad diti do aiso sabap do au kaanu misompuu tikid tinimungan tuhun mamasok, mantad id kohisaon kumaa kotonobon, mantad kabaatan gisom kabaatan, mantad sokid gisom doid kakadazan ngaavi.
Tuesday, August 30, 2016
SAYAP
Zi Sayap nopo nga' tanak tomuhok om tanak tondu tontoisoon di Maragang. Komozon nopo diti nga' apat tanak di Maragang, tohu kusai om songuhun tondu. Tobpinai ngaavi di Sayap:
1. Runsud
2. Rongguvai (Longguvai)
3. Tomui
Tumanud susuzan, nasavo zi Sayap do tuhun Kota Belud. Nung koongoi doiho Kota Belud, miaga kozo do osoomok o Nuhu Nabahu mantad doiho.
Kivaa kampung pungaanan do Kampung Sayap id Kota Belud. Doiho no dati zi Sayap do minogiigizon. Sabap no do doiho nopo id Kota Belud zi Sayap do minogiigizon do mositi nopo do ogumu tuhun mamasok Kota Belud do sinakagon dosido.
Komi:
Okudi po kozo susuzan noihaan kokomoi di Sayap. Magahap isai ii nokoiho do susuzan ii miho poomungan do poposuat dii.
TOMUI
Tumanud do susuzan ii naanu ku, zi Tomui nopo nga tanak kusai kotohu di Maragang (Aki Maragang). Zioho nopo diti nga poingizon id somok do Nuhu Nabahu (Mt. Kinabalu).
Kagazo nopo zi Tomui, pakaazai no disido ponong kohisaon. Tuminindooi isido id kinoizonon pungaanan do Penampang do baino. Nokopogiigizon zi Tomui om paganakan disido id Penampang.
Nga' ahaid po ponompogunan no vagu isido om nakakaa id ponong Papar. Minogiigizon isido do doiho id kinoizonon pungaanan do Tomui do baino. Miaga kozo do au nakatanud paganakan di Tomui kuminaa id Papar. Nung ingkaa nga kivaa vagu do paganakan disido do doiho. Komozon dati diti do duvo nodii savo disido.
Tumanud di susuzan, minonompogunan vagu zi Tomui do soosonguhun vagu om pakaazai no doid Matunggung. Doiho no isido do minogiigizon gisom do umul dau. Mantad do tuni do tagung - motung-hotung - o ngaan do 'Matunggung' ka.
Dadi, komozon nopo diti intohu kasavo zi Tomui, tohu paganakan om sinakagon disido tuminongkop id Penampang, Papar om Matunggung.
Nga nokopisasavo dati i sinakagon di Runsud miampai di sinakagon di Tomui di touvi nodii. Iisai zioho diti, aiso po kopoihaan toi susuzan no-ium gisom do baino. Kaum Gonsomon nangku?
Tantaman di P.S.Shim (2007)
Tumanud ponoizukan di P.S.Shim, Sina mantad Kelantan, miaga kozo do tama do piipio kaum zi Tomui. Nga' nunu nokosuat disido aiso komi do nokoikot isido id Penampang, Papar om Matunggung.
Nga au pinopoimagon zi P.S.Shim do ongotopot nunu ii nokosuat disido. Tumanud disido, au nokotindooi tuhun Kadazan, Lotud om Tatana id Nunuk Ragang. Minikot mantad Papar tinimungan do Tangaah om minizon id Putatan-Penampang. Tinimungan Bangkaakon pinakaazan doid Minintod.
Toombo dii susuzan do otopot diti?
Nimaan uangai tadau di baino, Januari 25, 2017.
KDCA
KDCA id ngaan tana-u' "KadazanDusun Cultural Association Sabah" toi "Koisaan Koubasanan KadazanDusun Sabah".
Id timpu ponounan 1950dan, nokotimpuun kopiipiumono' ohizab momolinta sondii (nationalistic feelings) id tatangah do tinau Kadazan id Penampang. Oguugumu nodii tanak Kadazan ii nokosikul id sikul pinotimpuun do Faado Topuak (White Fathers). Mantad dii do miniupakat piipio hahahansanon do tumimung do monuidong do iso koisaan.
Mantad do pinibaasan diti do nopiakunan do monuidong koisaan ii pinungaanan do "Society of Kadazan Penampang" toi "Koisaan Kadazan Penampang Sabah" di toun 1953. Mantad no do atangkangau mumbangan do atag koponuidangan Sinompuuvan Pogun Malaysia, do nopomusaavan do papahaab odimpot do koisaan dii. Mantad do piniakunan, nimaan poundohio ngaan kumaa Kadazan Cultural Association (KCA) di toun 1963 om kumaa do KDCA di ko-25tv Kosizam, 1991. Pinolijistol di Mr. J. P. Rutherford o Koisaan diti di kumoinsan nogi di ko-27tv Kaapat, 1966. Kivaa do 40 kaum poimpuu id KDCA.
Ogumu tudduvon do KDCA: popisompuu do tuhun KadazanDusun om Murut om mongumohig om popopobuu ningkokoton do koubasanan KadazanDusun. Nimaan nogi poomungo tinau' do Murut id Koisaan diti.
Poingamung nogi tudduvon KDCA do popoingkavas ningkokoton do balajalan om socio-ekonomi do saviavi tuhun ii oongkuban do kotoinaan do KDCA.
Baino kivaa iso po kotinanan id Penampang pungaanan do "Kadazan Society Sabah" (KSS). Kivaa tuddu KSS do miaga do tuddu do KDCA. KSS nga kuminam nogi do popobuu tuhun Kadazan id sinikulan om sosio-ekonomi. Miipiaga ngaan KSS do ngaan di Koisaan Kadazan Penampang di guhu po.
Kivaa nogi pipio koisaan tinuidong do tinimungan tuhun (kaum) ii oongkuban do ngaan do "Dusun' miaga do Rungus, Lotud om Tatana. Kivaa nangku kavasian do ogumu koisaan suvai mantad do KDCA? Ingkuo pionitan do koisaan ngaavi diti miampai do KDCA?
Om baino kivaa kotinanan do MNC toi Momogun National Congress. Kaanu nangku o koisaan ngaavi diti do papavakas do pisaan do tuhun Kadazan-Dusun Murut toi ko hobi popibaagi dioho?
Kopoguhu nopo do sumimba daa do ti-uot ngaavi diti nga hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun Murut. Nga izioho po nga koosi nogi dati do kahasa do moboos om kopogovit do hobi kababakan do pisaan id tatangah do tuhun dioho.
Kaanu toi au kaanu KDCA do manahob do Kadazan-Dusun Murut do mimang kozo vuzas, oihaan do id kobuzuan do timpu.
Id timpu ponounan 1950dan, nokotimpuun kopiipiumono' ohizab momolinta sondii (nationalistic feelings) id tatangah do tinau Kadazan id Penampang. Oguugumu nodii tanak Kadazan ii nokosikul id sikul pinotimpuun do Faado Topuak (White Fathers). Mantad dii do miniupakat piipio hahahansanon do tumimung do monuidong do iso koisaan.
Mantad do pinibaasan diti do nopiakunan do monuidong koisaan ii pinungaanan do "Society of Kadazan Penampang" toi "Koisaan Kadazan Penampang Sabah" di toun 1953. Mantad no do atangkangau mumbangan do atag koponuidangan Sinompuuvan Pogun Malaysia, do nopomusaavan do papahaab odimpot do koisaan dii. Mantad do piniakunan, nimaan poundohio ngaan kumaa Kadazan Cultural Association (KCA) di toun 1963 om kumaa do KDCA di ko-25tv Kosizam, 1991. Pinolijistol di Mr. J. P. Rutherford o Koisaan diti di kumoinsan nogi di ko-27tv Kaapat, 1966. Kivaa do 40 kaum poimpuu id KDCA.
Ogumu tudduvon do KDCA: popisompuu do tuhun KadazanDusun om Murut om mongumohig om popopobuu ningkokoton do koubasanan KadazanDusun. Nimaan nogi poomungo tinau' do Murut id Koisaan diti.
Poingamung nogi tudduvon KDCA do popoingkavas ningkokoton do balajalan om socio-ekonomi do saviavi tuhun ii oongkuban do kotoinaan do KDCA.
Baino kivaa iso po kotinanan id Penampang pungaanan do "Kadazan Society Sabah" (KSS). Kivaa tuddu KSS do miaga do tuddu do KDCA. KSS nga kuminam nogi do popobuu tuhun Kadazan id sinikulan om sosio-ekonomi. Miipiaga ngaan KSS do ngaan di Koisaan Kadazan Penampang di guhu po.
Kivaa nogi pipio koisaan tinuidong do tinimungan tuhun (kaum) ii oongkuban do ngaan do "Dusun' miaga do Rungus, Lotud om Tatana. Kivaa nangku kavasian do ogumu koisaan suvai mantad do KDCA? Ingkuo pionitan do koisaan ngaavi diti miampai do KDCA?
Om baino kivaa kotinanan do MNC toi Momogun National Congress. Kaanu nangku o koisaan ngaavi diti do papavakas do pisaan do tuhun Kadazan-Dusun Murut toi ko hobi popibaagi dioho?
Kopoguhu nopo do sumimba daa do ti-uot ngaavi diti nga hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun Murut. Nga izioho po nga koosi nogi dati do kahasa do moboos om kopogovit do hobi kababakan do pisaan id tatangah do tuhun dioho.
Kaanu toi au kaanu KDCA do manahob do Kadazan-Dusun Murut do mimang kozo vuzas, oihaan do id kobuzuan do timpu.
Saturday, August 13, 2016
HUGUAN SIOU
Nunu iti Huguan Siou?
Iti no iso' ngaan ponoko-gaa do ningkokoton songuhun huguan. Okonko ogumu huguan do kapadan do mongigit do ningkokoton diti. Agazo o tonggungan. Akavas pobpiumanan do tuhun. Iti no dati gaa ii takavas no kozo montok huguan tuhun mamasok id Sabah (indigenous people).
Sanganu nopo kozo do Gaa diti nga iso paganakan id Penampang. Kotuun ii toi kotungkus kumaa tanak kusai do paganakan dii. Ihia 'Siou' nanu mantad boos 'osiou', iso boos topodos. Katamaan miampai ula-ula do mongimang. (It can be said that it is the negative element in 'bravery'.)
Tumanud susuzan songuhun sinakagon do paganakan di 'Huguan Siou' di poguhu, ii nopo poingigit do gaa dii nga bongkulitan om avakas. Kaanu tuhun dino do momuntut vatu tagazo om potonomon no dau id danau ponoko-tanda do kivaa tuhun sanganu di tana. Aiso katama do humavan disido. Nunu ii potontuon disido, aiso suvai tuhun katama do popokahasa dii. Osiou tuhun dii om katama do mamatai, ka.
Sabap no do au' dii koontok do miaga dii tu' kivaa nodii sikul om nokoikot kotumbazaan Kristian do nimaan dii zadaai o gaa dii.
Nga songian do notuidong o parti politik do Kadazan do monoina ponuidangan Sinompuuvan Pogun Malaysia, nimaan vagu posizo ii om pataako no kumaa di Donald Stephens (Tun, tgk). Tumanud do songuhun sinakagon di Huguan Siou poguhu di Donald Stephens, au' kavasa do pataakon doid suvai tuhun ii. Om au koontok do potihombuson ii sabap do au avasi tinimpuunon dii.
Ingkuo do no-uug ningkokoton Huguan Siou? Nunu iti do do baino?
Ingkaa dati do nokotimpuun ngaan do Huguan Siou (assumption).
Tumanud susuzan di otopot, politaon haid do Tabai o North Borneo (Sabah do baino). Iso nopo do kinoizonon ii ogumu tuhun mamasok nga id Penampang. Adaa tuhun Penampang (tinau Tangaa) do mambalai do sukai kumai polita Tabai. Mositi manaak zioho do baagi paai tikid toun kumaa Moligai do Tabai.
Ohodong tuhun ngaavi id Penampang. Minonongkisangod zioho do Tabai. Tandus om dangoh no o kuampo misangod do Penampang. Dadi ingkuo dii izioho do kapagaha susumangod do Tabai. Mositi nopo do kivaa do huguan tindama ii apatut mimbuhai momuu-an dioho. Om ingkaa no dati, do kivaa songuhun ii minogium lahan moi do kavakas om kaanu monongkisangod do Tabai.
Ningkokoton Huguan Siou do baino gunoon do popiiso tuhun mamasok ngaavi. Humansan zioho do kaanu isai ii poingigit do gaa diti do mongumohig do kopotutan dioho om kopobuu komogoton dioho sabaagi mamasok id Pogun Sabah
Isai kaanu dumadi Huguan Siou?
Katagak nopo zi Donald Stephens (Tun Fuad Stephens) do toun 1976, ahaid do aiso poingigit ningkokoton do Huguan Siou. Au tinoimo di James Ongkili (Tgk) ii songian do nimaan paatago do hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun. Ohodong kogumuan dioho do au minonoimo zi Ongkili.
Songian do notuidong o PBS, nimaan dodizo zi Joseph Pairin Kitingan, Tan Sri do baino, do Huguan Siou. Nokito do hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun (om Murut) do katama zi Joseph Pairin do huminavan di Harris Salleh (Tan Sri) songian nozozop Tambunan sabaagi do Baagizan 'District'.
Kakaal do Huguan Siou zi Tan Sri Pairin Kitingan do baino.
Kotihombus naku o gaa diti? Nung kotihombus, mositi nopo do kivaa huguan iumon ii kapadan do mongigit dii. Okon nogi ko tuutulus do mogium ganti songian do aiso nodii poingigit do ningkokoton dii.
Friday, August 12, 2016
SANGTI MICHAEL (St. Michael)
Nung kivaa tuhun moboos kokomoi do Penampang - hobi nodii poguhu kozo - nga mimang humabus id pomusaavan do tuhun ngaan do Sangti Michael, ngaan tasab tagazo ii pinomungaan do Panambazangan (St. Michael's Church) om Sikul do Sangti Michael, baino sikul takavas ii kivaa balajal gisom Pangaan Kohimo Takavas (Form Five).
Nokuo tu' minomoguno do ngaan do Tasab Tagazo St. Michael?
Tumanud do kotumbazaan Kristian, ii Sangti Michael no huminavan di Lucifer toi huguan Logon id Surga di poguhu ih kozo. Humavan ii Logon do Kinoingan Naaha ii logon om ii tasab ngaavi naahung do tumanud dau. Pinaatu zi Lucifer om ii tombiivo talaat mantad Surga. Komozon diti do susumangod tagazo ii Sangti Michael do humavan nununu ii talaat.
Kivaa noboos do ii nopo nuhu pinavaahan do Panambazangan Sangti Michael nga' sasavitan (place of animistic rituals) om ogumu logon toi tombiivo talaat do doiho, ka. Tuhun mogiigizon id Penampang nopo ontok dii nga kakaal do kapil o kotumbazaan dioho. Koikot nopo o faado tuhun topuak nga sinungod dioho kinoizonon diti om nampahan dioho montok do Eklizia do Tuhan Kinoingan, Eklizia do Katolik.
Mantad dii do pinungaanan do faado Panambazangan ii pinotuidong dioho di hobi kuang toun 1889 / 1890 do Panambazangan Sangti Michael. Songian do kotuidong o sikul, ingkaa nogi, pinungaanan dioho ii do Sikul Sangti Michael. Mimang o faado ngaavi do mokisokodung di Sangti Michael do mongumohig do Penampang om do humavan sontob di talaat ii mikot mangasou.
Kakaal do mimang buu o kinoizonon diti hobi no Sikul Takavas Sangti Michael. Mantad di poguhu po do ogumu ii nokosikul id Sangti Michael Penampang. Avasi naangazan dioho id koposizon.
Tamangai no ngaan tavasi do Penampang.
Subscribe to:
Comments (Atom)