Boos "Kadazan" kokomoi do tuhun Kadazan om nogi boos ii gunoon dioho.
Miaga kozo do boos "Onggilis" ii kokomoi do tuhun Onggilis om boos
dioho.
O-ium o Kadazan doid somok potitikid kinoizonon
id Sabah (id Malaya om suvai pogun po nga kivaa) nga hohobi no id
Penampang, Putatan om Papar. Au osodu piahatan do boos ii gunoon do kaum
Bundu-Liwan mantad Boos Kadazan. Id Kadazan, ii suat "Q,R,X,W om E" au
oguno. Dati do ii-iso no "Penampang" do kivaa 'e'. Di poguhu, pinosuat
do faado topuak o ngaan Inobong do "Enobong". Kahasa dati tuhun ii
nokosikul id Boos Onggilis mangait "Inobong" sabaagi do Ainobong. Oiton ii do
'Ihnobong'. Apatut do gunoon do Kadazan o suat 'e' sabap do ogumu hozuk songian moboos.
Gunoon 'R' om 'W' id boos Dusun. Sabaagi
do tiuvan, loun id Kadazan ('leaf, ka id Onggilis) maan posuato do
'roun' id Dusun. Boos Dusun 'wogok toi pig id Onggilis, vogok id
Kadazan. Gunoon do Kadazan "L" naamot "R" gunoon do Dusun. "V" pamaganti do "W".
Ahansan o Kadazanpedia do kapanaak kopoihaan
kokomoi do Kadazan, lahan dioho mogiigizon om ii pomogunan pohiihiput
dioho. Iti no lahan toniini papabaagi. Ahansan do mamaagi
nogi ii suvai mantad toihaan dioho.
No comments:
Post a Comment