Tuesday, September 27, 2016
Rongguvai (Longguvai)
Isai iti pungaanan do Rongguvai toi Longguvai ka do tuhun Rungus? Nombo ngaavi sinakagon disido do poingizon?
Tumanud susuzan do nokosunud doid dogo, zi Rongguvai nopo nga tanak koduvo di Aki Maragang. Kumaa do tuhun Rungus - sinakagon di Runsud o Rungus - pungaanan zi Rongguvai do Longguvai. Noihaan ku iti di kavavagu ponogi - di toun 2014 dati ii - songian nokoongoi zou do doiho Kampung Tinangol (1), Kudat.
Tumanud songuhun tuhun doiho dii, kivaa tobpinai di Runsud do iso po pungaanan do zi Torumpak. Isai zi Torumpak? Zi Tomui nangku iti?
Susuzan diti popoiho do sinakagon nopo ngaavi di Rongguvai nga songingizon id sokid miaga do Tambunan, Keningau, Beluran, Kinabatangan om gisom no doid Lahad Datu. Sinakagon nogi di Rongguvai tuhun Idahan id Lahad Datu. Moboos tuhun Idahan do zioho nga mantad tinimungan do Kadazan-Dusun.
Mantad do susuzan diti do atahang do nokontongkop o sinakagon ngaavi di Maragang doid somok tikid pisuk do Koibutan Borneo. Sabap no do nibuvan toun nakatahib do misuvai boos, kivaa agazo pisuvazan, kivaa di oniini pisuvazan. Mozo dati iti do sinodu konokoozon dioho miaga doid Kibabatangan, Paitan, Lahad Datu.
Dadi mantad diti do aiso sabap do au kaanu misompuu tikid tinimungan tuhun mamasok, mantad id kohisaon kumaa kotonobon, mantad kabaatan gisom kabaatan, mantad sokid gisom doid kakadazan ngaavi.
Tuesday, August 30, 2016
SAYAP
Zi Sayap nopo nga' tanak tomuhok om tanak tondu tontoisoon di Maragang. Komozon nopo diti nga' apat tanak di Maragang, tohu kusai om songuhun tondu. Tobpinai ngaavi di Sayap:
1. Runsud
2. Rongguvai (Longguvai)
3. Tomui
Tumanud susuzan, nasavo zi Sayap do tuhun Kota Belud. Nung koongoi doiho Kota Belud, miaga kozo do osoomok o Nuhu Nabahu mantad doiho.
Kivaa kampung pungaanan do Kampung Sayap id Kota Belud. Doiho no dati zi Sayap do minogiigizon. Sabap no do doiho nopo id Kota Belud zi Sayap do minogiigizon do mositi nopo do ogumu tuhun mamasok Kota Belud do sinakagon dosido.
Komi:
Okudi po kozo susuzan noihaan kokomoi di Sayap. Magahap isai ii nokoiho do susuzan ii miho poomungan do poposuat dii.
TOMUI
Tumanud do susuzan ii naanu ku, zi Tomui nopo nga tanak kusai kotohu di Maragang (Aki Maragang). Zioho nopo diti nga poingizon id somok do Nuhu Nabahu (Mt. Kinabalu).
Kagazo nopo zi Tomui, pakaazai no disido ponong kohisaon. Tuminindooi isido id kinoizonon pungaanan do Penampang do baino. Nokopogiigizon zi Tomui om paganakan disido id Penampang.
Nga' ahaid po ponompogunan no vagu isido om nakakaa id ponong Papar. Minogiigizon isido do doiho id kinoizonon pungaanan do Tomui do baino. Miaga kozo do au nakatanud paganakan di Tomui kuminaa id Papar. Nung ingkaa nga kivaa vagu do paganakan disido do doiho. Komozon dati diti do duvo nodii savo disido.
Tumanud di susuzan, minonompogunan vagu zi Tomui do soosonguhun vagu om pakaazai no doid Matunggung. Doiho no isido do minogiigizon gisom do umul dau. Mantad do tuni do tagung - motung-hotung - o ngaan do 'Matunggung' ka.
Dadi, komozon nopo diti intohu kasavo zi Tomui, tohu paganakan om sinakagon disido tuminongkop id Penampang, Papar om Matunggung.
Nga nokopisasavo dati i sinakagon di Runsud miampai di sinakagon di Tomui di touvi nodii. Iisai zioho diti, aiso po kopoihaan toi susuzan no-ium gisom do baino. Kaum Gonsomon nangku?
Tantaman di P.S.Shim (2007)
Tumanud ponoizukan di P.S.Shim, Sina mantad Kelantan, miaga kozo do tama do piipio kaum zi Tomui. Nga' nunu nokosuat disido aiso komi do nokoikot isido id Penampang, Papar om Matunggung.
Nga au pinopoimagon zi P.S.Shim do ongotopot nunu ii nokosuat disido. Tumanud disido, au nokotindooi tuhun Kadazan, Lotud om Tatana id Nunuk Ragang. Minikot mantad Papar tinimungan do Tangaah om minizon id Putatan-Penampang. Tinimungan Bangkaakon pinakaazan doid Minintod.
Toombo dii susuzan do otopot diti?
Nimaan uangai tadau di baino, Januari 25, 2017.
KDCA
KDCA id ngaan tana-u' "KadazanDusun Cultural Association Sabah" toi "Koisaan Koubasanan KadazanDusun Sabah".
Id timpu ponounan 1950dan, nokotimpuun kopiipiumono' ohizab momolinta sondii (nationalistic feelings) id tatangah do tinau Kadazan id Penampang. Oguugumu nodii tanak Kadazan ii nokosikul id sikul pinotimpuun do Faado Topuak (White Fathers). Mantad dii do miniupakat piipio hahahansanon do tumimung do monuidong do iso koisaan.
Mantad do pinibaasan diti do nopiakunan do monuidong koisaan ii pinungaanan do "Society of Kadazan Penampang" toi "Koisaan Kadazan Penampang Sabah" di toun 1953. Mantad no do atangkangau mumbangan do atag koponuidangan Sinompuuvan Pogun Malaysia, do nopomusaavan do papahaab odimpot do koisaan dii. Mantad do piniakunan, nimaan poundohio ngaan kumaa Kadazan Cultural Association (KCA) di toun 1963 om kumaa do KDCA di ko-25tv Kosizam, 1991. Pinolijistol di Mr. J. P. Rutherford o Koisaan diti di kumoinsan nogi di ko-27tv Kaapat, 1966. Kivaa do 40 kaum poimpuu id KDCA.
Ogumu tudduvon do KDCA: popisompuu do tuhun KadazanDusun om Murut om mongumohig om popopobuu ningkokoton do koubasanan KadazanDusun. Nimaan nogi poomungo tinau' do Murut id Koisaan diti.
Poingamung nogi tudduvon KDCA do popoingkavas ningkokoton do balajalan om socio-ekonomi do saviavi tuhun ii oongkuban do kotoinaan do KDCA.
Baino kivaa iso po kotinanan id Penampang pungaanan do "Kadazan Society Sabah" (KSS). Kivaa tuddu KSS do miaga do tuddu do KDCA. KSS nga kuminam nogi do popobuu tuhun Kadazan id sinikulan om sosio-ekonomi. Miipiaga ngaan KSS do ngaan di Koisaan Kadazan Penampang di guhu po.
Kivaa nogi pipio koisaan tinuidong do tinimungan tuhun (kaum) ii oongkuban do ngaan do "Dusun' miaga do Rungus, Lotud om Tatana. Kivaa nangku kavasian do ogumu koisaan suvai mantad do KDCA? Ingkuo pionitan do koisaan ngaavi diti miampai do KDCA?
Om baino kivaa kotinanan do MNC toi Momogun National Congress. Kaanu nangku o koisaan ngaavi diti do papavakas do pisaan do tuhun Kadazan-Dusun Murut toi ko hobi popibaagi dioho?
Kopoguhu nopo do sumimba daa do ti-uot ngaavi diti nga hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun Murut. Nga izioho po nga koosi nogi dati do kahasa do moboos om kopogovit do hobi kababakan do pisaan id tatangah do tuhun dioho.
Kaanu toi au kaanu KDCA do manahob do Kadazan-Dusun Murut do mimang kozo vuzas, oihaan do id kobuzuan do timpu.
Id timpu ponounan 1950dan, nokotimpuun kopiipiumono' ohizab momolinta sondii (nationalistic feelings) id tatangah do tinau Kadazan id Penampang. Oguugumu nodii tanak Kadazan ii nokosikul id sikul pinotimpuun do Faado Topuak (White Fathers). Mantad dii do miniupakat piipio hahahansanon do tumimung do monuidong do iso koisaan.
Mantad do pinibaasan diti do nopiakunan do monuidong koisaan ii pinungaanan do "Society of Kadazan Penampang" toi "Koisaan Kadazan Penampang Sabah" di toun 1953. Mantad no do atangkangau mumbangan do atag koponuidangan Sinompuuvan Pogun Malaysia, do nopomusaavan do papahaab odimpot do koisaan dii. Mantad do piniakunan, nimaan poundohio ngaan kumaa Kadazan Cultural Association (KCA) di toun 1963 om kumaa do KDCA di ko-25tv Kosizam, 1991. Pinolijistol di Mr. J. P. Rutherford o Koisaan diti di kumoinsan nogi di ko-27tv Kaapat, 1966. Kivaa do 40 kaum poimpuu id KDCA.
Ogumu tudduvon do KDCA: popisompuu do tuhun KadazanDusun om Murut om mongumohig om popopobuu ningkokoton do koubasanan KadazanDusun. Nimaan nogi poomungo tinau' do Murut id Koisaan diti.
Poingamung nogi tudduvon KDCA do popoingkavas ningkokoton do balajalan om socio-ekonomi do saviavi tuhun ii oongkuban do kotoinaan do KDCA.
Baino kivaa iso po kotinanan id Penampang pungaanan do "Kadazan Society Sabah" (KSS). Kivaa tuddu KSS do miaga do tuddu do KDCA. KSS nga kuminam nogi do popobuu tuhun Kadazan id sinikulan om sosio-ekonomi. Miipiaga ngaan KSS do ngaan di Koisaan Kadazan Penampang di guhu po.
Kivaa nogi pipio koisaan tinuidong do tinimungan tuhun (kaum) ii oongkuban do ngaan do "Dusun' miaga do Rungus, Lotud om Tatana. Kivaa nangku kavasian do ogumu koisaan suvai mantad do KDCA? Ingkuo pionitan do koisaan ngaavi diti miampai do KDCA?
Om baino kivaa kotinanan do MNC toi Momogun National Congress. Kaanu nangku o koisaan ngaavi diti do papavakas do pisaan do tuhun Kadazan-Dusun Murut toi ko hobi popibaagi dioho?
Kopoguhu nopo do sumimba daa do ti-uot ngaavi diti nga hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun Murut. Nga izioho po nga koosi nogi dati do kahasa do moboos om kopogovit do hobi kababakan do pisaan id tatangah do tuhun dioho.
Kaanu toi au kaanu KDCA do manahob do Kadazan-Dusun Murut do mimang kozo vuzas, oihaan do id kobuzuan do timpu.
Saturday, August 13, 2016
HUGUAN SIOU
Nunu iti Huguan Siou?
Iti no iso' ngaan ponoko-gaa do ningkokoton songuhun huguan. Okonko ogumu huguan do kapadan do mongigit do ningkokoton diti. Agazo o tonggungan. Akavas pobpiumanan do tuhun. Iti no dati gaa ii takavas no kozo montok huguan tuhun mamasok id Sabah (indigenous people).
Sanganu nopo kozo do Gaa diti nga iso paganakan id Penampang. Kotuun ii toi kotungkus kumaa tanak kusai do paganakan dii. Ihia 'Siou' nanu mantad boos 'osiou', iso boos topodos. Katamaan miampai ula-ula do mongimang. (It can be said that it is the negative element in 'bravery'.)
Tumanud susuzan songuhun sinakagon do paganakan di 'Huguan Siou' di poguhu, ii nopo poingigit do gaa dii nga bongkulitan om avakas. Kaanu tuhun dino do momuntut vatu tagazo om potonomon no dau id danau ponoko-tanda do kivaa tuhun sanganu di tana. Aiso katama do humavan disido. Nunu ii potontuon disido, aiso suvai tuhun katama do popokahasa dii. Osiou tuhun dii om katama do mamatai, ka.
Sabap no do au' dii koontok do miaga dii tu' kivaa nodii sikul om nokoikot kotumbazaan Kristian do nimaan dii zadaai o gaa dii.
Nga songian do notuidong o parti politik do Kadazan do monoina ponuidangan Sinompuuvan Pogun Malaysia, nimaan vagu posizo ii om pataako no kumaa di Donald Stephens (Tun, tgk). Tumanud do songuhun sinakagon di Huguan Siou poguhu di Donald Stephens, au' kavasa do pataakon doid suvai tuhun ii. Om au koontok do potihombuson ii sabap do au avasi tinimpuunon dii.
Ingkuo do no-uug ningkokoton Huguan Siou? Nunu iti do do baino?
Ingkaa dati do nokotimpuun ngaan do Huguan Siou (assumption).
Tumanud susuzan di otopot, politaon haid do Tabai o North Borneo (Sabah do baino). Iso nopo do kinoizonon ii ogumu tuhun mamasok nga id Penampang. Adaa tuhun Penampang (tinau Tangaa) do mambalai do sukai kumai polita Tabai. Mositi manaak zioho do baagi paai tikid toun kumaa Moligai do Tabai.
Ohodong tuhun ngaavi id Penampang. Minonongkisangod zioho do Tabai. Tandus om dangoh no o kuampo misangod do Penampang. Dadi ingkuo dii izioho do kapagaha susumangod do Tabai. Mositi nopo do kivaa do huguan tindama ii apatut mimbuhai momuu-an dioho. Om ingkaa no dati, do kivaa songuhun ii minogium lahan moi do kavakas om kaanu monongkisangod do Tabai.
Ningkokoton Huguan Siou do baino gunoon do popiiso tuhun mamasok ngaavi. Humansan zioho do kaanu isai ii poingigit do gaa diti do mongumohig do kopotutan dioho om kopobuu komogoton dioho sabaagi mamasok id Pogun Sabah
Isai kaanu dumadi Huguan Siou?
Katagak nopo zi Donald Stephens (Tun Fuad Stephens) do toun 1976, ahaid do aiso poingigit ningkokoton do Huguan Siou. Au tinoimo di James Ongkili (Tgk) ii songian do nimaan paatago do hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun. Ohodong kogumuan dioho do au minonoimo zi Ongkili.
Songian do notuidong o PBS, nimaan dodizo zi Joseph Pairin Kitingan, Tan Sri do baino, do Huguan Siou. Nokito do hahansanon ngaavi do Kadazan-Dusun (om Murut) do katama zi Joseph Pairin do huminavan di Harris Salleh (Tan Sri) songian nozozop Tambunan sabaagi do Baagizan 'District'.
Kakaal do Huguan Siou zi Tan Sri Pairin Kitingan do baino.
Kotihombus naku o gaa diti? Nung kotihombus, mositi nopo do kivaa huguan iumon ii kapadan do mongigit dii. Okon nogi ko tuutulus do mogium ganti songian do aiso nodii poingigit do ningkokoton dii.
Friday, August 12, 2016
SANGTI MICHAEL (St. Michael)
Nung kivaa tuhun moboos kokomoi do Penampang - hobi nodii poguhu kozo - nga mimang humabus id pomusaavan do tuhun ngaan do Sangti Michael, ngaan tasab tagazo ii pinomungaan do Panambazangan (St. Michael's Church) om Sikul do Sangti Michael, baino sikul takavas ii kivaa balajal gisom Pangaan Kohimo Takavas (Form Five).
Nokuo tu' minomoguno do ngaan do Tasab Tagazo St. Michael?
Tumanud do kotumbazaan Kristian, ii Sangti Michael no huminavan di Lucifer toi huguan Logon id Surga di poguhu ih kozo. Humavan ii Logon do Kinoingan Naaha ii logon om ii tasab ngaavi naahung do tumanud dau. Pinaatu zi Lucifer om ii tombiivo talaat mantad Surga. Komozon diti do susumangod tagazo ii Sangti Michael do humavan nununu ii talaat.
Kivaa noboos do ii nopo nuhu pinavaahan do Panambazangan Sangti Michael nga' sasavitan (place of animistic rituals) om ogumu logon toi tombiivo talaat do doiho, ka. Tuhun mogiigizon id Penampang nopo ontok dii nga kakaal do kapil o kotumbazaan dioho. Koikot nopo o faado tuhun topuak nga sinungod dioho kinoizonon diti om nampahan dioho montok do Eklizia do Tuhan Kinoingan, Eklizia do Katolik.
Mantad dii do pinungaanan do faado Panambazangan ii pinotuidong dioho di hobi kuang toun 1889 / 1890 do Panambazangan Sangti Michael. Songian do kotuidong o sikul, ingkaa nogi, pinungaanan dioho ii do Sikul Sangti Michael. Mimang o faado ngaavi do mokisokodung di Sangti Michael do mongumohig do Penampang om do humavan sontob di talaat ii mikot mangasou.
Kakaal do mimang buu o kinoizonon diti hobi no Sikul Takavas Sangti Michael. Mantad di poguhu po do ogumu ii nokosikul id Sangti Michael Penampang. Avasi naangazan dioho id koposizon.
Tamangai no ngaan tavasi do Penampang.
NABAHU
Nabahu nopo nga ngaan pinomungaan do Kadazan do Nuhu Kinabalu. Okonko Kinabalu o nuhu diti kumaa doid tuhun Kadazan.
Kivaa piipio tuhun minonuat do Kinabalu nopo nga nanu mantad duvo boos, ka, Kina (Sina) om balu (boos Malazu montok tondu ii napatazan do sansavo (savo). Aiso po do no-ium do popoimagon do otopot iti.
Noboos nogi do kivaa go 'naga' tambaig id dampa do Kinabalu, ka, om kivaa butiza do naga dii, Nimaan sazangai do songuhun kusai tanak Raja do Sina ii, ka vagu di susuzan. Nga ingkuo dii tambaig do mizon id kavatuvan nakakahang ii aiso do luak do hosokon di naga tambaig? Iso' susuzan minonusui do novit di tanak Raja ii butiza kumaa pogun Sina. Iso po vagu susuzan, nakasavo o tanak Raja dii do tondu tuhun mamasok id Ranau. Kapatai nopo ii Sina nga pungaanai nodii ii nuhu do Kinabalu, ka. Osodu dati iti mantad nunu ii otopot. Kivaa vagu ii moboos do New China komozon do Kina-balu, ka. Mogundovot!
Ouhan do mamalati do songian nopo tuhun Sina nokoikot id Borneo, ponong koibutan (north, utara), nokito dioho iso nuhu takavas. Sabap no do ampahan dioho o tana diti, do nimaan todoo' dioho susuzan do naga tambaig. Na'au ii butiza komozon nosinganu dioho o tana diti. Miaga kozo do popotunggu do bondila id savat do nuhu toi hamin talanggou ii sondii sanganu.
Nunu ii otopot nga' itia. Nokoikot tuhun Sina id Borneo di ahaid no kozo. Ogumu vagu tuhun Sina novit do koloniol Bolitis di toun somok-somok toun 1900 do kumalaja sabaagi kuli id kabun gata om kabun sigup (pinataak dioho ii tana montok tanom sigup).
Sundung ingkaa, okonko komozon do nadadi Kinabalu do Kina-balu.
Dadi nunu kozo iti Kinabalu?
Otopot do mantad duvo boos o Kinabalu, 'Aki' (Ki) om 'Nabalu'. 'Aki' kikomozon do mohoing kusai di tama toi di tina toi songuhun mantad komohoingan do kusai. Id Onggilis (English) komozon nopo do 'aki' nga 'grandfathers', great grandfathers, great-great grandfathers and so on. Ngaan nopo kozo do Kinabalu nga' Akinabalu.
Komozon nopo do 'Nabalu' toi 'Nabahu' nga hungun (coffin), poizanan tinan tuhun di napatai. Kumaa tuhun Kadazan, Nabahu nopo nga' izonon do koduuduvo toi sunduvan di komohoingan ngaavi do Kadazan ii nokopoguhu pinakaazan doid sampaping pomogunan. Id Onggilis 'Resting place of the dead,' ka, toi 'Kinoizonon undo'ongon di nangapatai.' Sabap doiho nuhu takavas ii koduuduvo di aki om odu do tuhun Kadazan do pinungaanan dioho nuhu dii do 'Nuhu Nabahu' mantad ngaan 'Akinabalu'.
Dadi, atahang do aiso katapatan nunu ii noboos ngaavi di tuhun ii suvai padaamaan do monuat nga do magampa do kinoizonon diti. Moninganu zioho do tana tungkus kumaa Kadazan-Dusun om suvai po tuhun mamasok id tana ponong id koibutan do Pulou Borneo diti.
Kivaa piipio tuhun minonuat do Kinabalu nopo nga nanu mantad duvo boos, ka, Kina (Sina) om balu (boos Malazu montok tondu ii napatazan do sansavo (savo). Aiso po do no-ium do popoimagon do otopot iti.
Noboos nogi do kivaa go 'naga' tambaig id dampa do Kinabalu, ka, om kivaa butiza do naga dii, Nimaan sazangai do songuhun kusai tanak Raja do Sina ii, ka vagu di susuzan. Nga ingkuo dii tambaig do mizon id kavatuvan nakakahang ii aiso do luak do hosokon di naga tambaig? Iso' susuzan minonusui do novit di tanak Raja ii butiza kumaa pogun Sina. Iso po vagu susuzan, nakasavo o tanak Raja dii do tondu tuhun mamasok id Ranau. Kapatai nopo ii Sina nga pungaanai nodii ii nuhu do Kinabalu, ka. Osodu dati iti mantad nunu ii otopot. Kivaa vagu ii moboos do New China komozon do Kina-balu, ka. Mogundovot!
Ouhan do mamalati do songian nopo tuhun Sina nokoikot id Borneo, ponong koibutan (north, utara), nokito dioho iso nuhu takavas. Sabap no do ampahan dioho o tana diti, do nimaan todoo' dioho susuzan do naga tambaig. Na'au ii butiza komozon nosinganu dioho o tana diti. Miaga kozo do popotunggu do bondila id savat do nuhu toi hamin talanggou ii sondii sanganu.
Nunu ii otopot nga' itia. Nokoikot tuhun Sina id Borneo di ahaid no kozo. Ogumu vagu tuhun Sina novit do koloniol Bolitis di toun somok-somok toun 1900 do kumalaja sabaagi kuli id kabun gata om kabun sigup (pinataak dioho ii tana montok tanom sigup).
Sundung ingkaa, okonko komozon do nadadi Kinabalu do Kina-balu.
Dadi nunu kozo iti Kinabalu?
Otopot do mantad duvo boos o Kinabalu, 'Aki' (Ki) om 'Nabalu'. 'Aki' kikomozon do mohoing kusai di tama toi di tina toi songuhun mantad komohoingan do kusai. Id Onggilis (English) komozon nopo do 'aki' nga 'grandfathers', great grandfathers, great-great grandfathers and so on. Ngaan nopo kozo do Kinabalu nga' Akinabalu.
Komozon nopo do 'Nabalu' toi 'Nabahu' nga hungun (coffin), poizanan tinan tuhun di napatai. Kumaa tuhun Kadazan, Nabahu nopo nga' izonon do koduuduvo toi sunduvan di komohoingan ngaavi do Kadazan ii nokopoguhu pinakaazan doid sampaping pomogunan. Id Onggilis 'Resting place of the dead,' ka, toi 'Kinoizonon undo'ongon di nangapatai.' Sabap doiho nuhu takavas ii koduuduvo di aki om odu do tuhun Kadazan do pinungaanan dioho nuhu dii do 'Nuhu Nabahu' mantad ngaan 'Akinabalu'.
Dadi, atahang do aiso katapatan nunu ii noboos ngaavi di tuhun ii suvai padaamaan do monuat nga do magampa do kinoizonon diti. Moninganu zioho do tana tungkus kumaa Kadazan-Dusun om suvai po tuhun mamasok id tana ponong id koibutan do Pulou Borneo diti.
Monday, August 8, 2016
Runsud
Runsud is believed to be the name of the eldest son of Aki Maragang. Maragang is the name of the earliest known ancestor of the indigenous people of North Borneo.
The Rungus and Kimaragang people of Kudat believe they are descended from Runsud. Runsud to them is 'Rungsud.' They inhabit the Kudat peninsular which is on the north of Sabah.
They also believe that Rungsud had a brother by the name of 'Torumpak.' This raises the question whether Aki Maragang had four or five children. However, Torumpak could be 'Tomui' the third son of Maragang.
Kadazan Translation:
Kivaa kotumbazaan do zi Runsud nopo nga tanak totuo di Aki Maragang. 'Maragang' nopo nga ngaan do komohoingan totuo no kozo do tuhun mamasok do Koibutan Borneo.
Kikotumbazaan o tuhun Rungus om Kimaragang do kotulunan zioho di Runsud. Kumaa doid dioho, zi Runsud nopo nga zi 'Rungsud.' Poingizon zioho id tomui do Kudat id koibutan do Sabah.
Otumbazaan nogi zioho do kivaa tobpinai kusai di Rungsud pungaanan do zi 'Torumpak.' Dadi poposoibau iti do ti-uot nung apat toi himo tanak di Aki Maragang. Nga zi 'Torumpak' nopo dati nga zi 'Tomui' tanak kusai kotohu di Maragang.
Kimaragang
Kimaragang is a combination of two words 'Aki' and 'Maragang,' thus, becoming Aki Maragang. It was shortened to Kimaragang.
Aki means grandfather or any male ancestor.
Maragang is believed to be the name of the earliest-known ancestor of the ethnic people (natives) of North Borneo as it was then called or even before it was given any specific name. The name 'Maragang' is thought to have come the word 'aagang' in Kadazan or 'aragang' in Dusun. It means ''red' referring to the colour of the skin of Maragang which was reddish.
Maragang is said to have lived near the foothills of Mount Kinabalu. His four children migrated to different parts of North Borneo, now Sabah. Almost all of the native tribes in Sabah, but excluding the Muruts, are the descendants of Kimaragang, so it is said.
There is a native tribe at Kudat calling itself 'Kimaragang.' They are the descendants of Runsud the oldest son and child of Maragang.
Friday, July 29, 2016
Vatu Tagazo Pointanom id Danau (megalith)
Kakaal do kivaa vatu tagazo diti ii poinsungkad id danau pongumaan do paai do baino. Nokuo tuh kivaa diti? Isai pinapatanom diti?
Kivaa duvo susuzan kokomoi do vatu tagazo diti ii okito do miaga ko' mongumohig do kinoizonon pinosungkadan dii.
Tumanud do iso buuk ii nabasa ku di poguhu, novit mantad daat o vatu diti, ka. Nimaan tonggungai do napadan kusai tabagkong o vatu diti. Nokosuat do hobi kuang do 50 tuhun kusai, ka dati dii.
Nga koiho tokou do vatu nopo do id daat nga kaang. Au ohumis ii. Oomuk ii. Kivaa vatu ii agazo om ohumis nga okudi kozo ii, au ogumu.
Tumanud do boos do piipio tuhun tongotuutuo di poguhu, nimaan buntuttoh toi saano do songuhun no ii vatu. Okonko mantad daat nga mantad vasai id dampa do nuhu. Kivaa nogi pinopoiho dogo dii pipio vuhan nakatahib do ingkaa no susuzan ii noihaan disido. Zi'aki disido sondii o songuhun mantad tuhun tavakas diti.
Ingkuo dii do kaanu mogovit songuhun no do songinan vatu tagazo ii kivinagat do piipio ton? Di poguhu okonko ohumis o lahan pamanaan, okonko aantai. Nombo kivaa kulita pagangkat? Ingkuo kaanu kalabau mamagazat nung au' aantai?
Kivaa do sisimba diti. Kivaa dati id tatangah do ginumuan tuhun do au' otumbazaan do nunu oboos. Tuhun nopo di poguhu nga agazo om avakas, ka. Nga songkuo po vinakas do tuhun, au kaanu isido magangkat do vatu tagazo miampai momoguno do vinakas tinan sondii. Kivaa monokodung disido, ka. Nunu ma iti?
Kivaa do gimat do gunoon, ka. Gimat no diti o mamadadi do tuhun dii do avakas om bongkulitan. Nunu ma o gimat? Aanu iti mantad tuhun di bongkulitan nogi, ka. Mantad nombo kinoonuan disido diti? Tumanud do kapamalatian, mantad logon kinoonuan disido do vinakas diti. (Ingkaa no motuu di poguhu tu' aiso po kotumbazaan doun Kristian.)
Nung ingkaa iti, mositi nopo do oovit do tuhun diti o vatu tagazo do manaan toi momuntut. Om vatu diti no ii okito poinsungkad id danau do baino.
Pungaanan do "megalith" iti id boos Onggilis ii kilati do "a large stone that forms a prehistoric monument..." toi vatu tagazo ii dinadi do tanda ontok timpu di guhu ih kozo (poguhu timpu do kivaa susuzan id koponuatan).
Kakaal kivaa vatu diti pointanom id pomutanaman paai doiho Kodundungan id Penampang. Kavasa mooi intong om mongiho songkuo ih ginazo do vatu diti.
Kivaa duvo susuzan kokomoi do vatu tagazo diti ii okito do miaga ko' mongumohig do kinoizonon pinosungkadan dii.
Tumanud do iso buuk ii nabasa ku di poguhu, novit mantad daat o vatu diti, ka. Nimaan tonggungai do napadan kusai tabagkong o vatu diti. Nokosuat do hobi kuang do 50 tuhun kusai, ka dati dii.
Nga koiho tokou do vatu nopo do id daat nga kaang. Au ohumis ii. Oomuk ii. Kivaa vatu ii agazo om ohumis nga okudi kozo ii, au ogumu.
Tumanud do boos do piipio tuhun tongotuutuo di poguhu, nimaan buntuttoh toi saano do songuhun no ii vatu. Okonko mantad daat nga mantad vasai id dampa do nuhu. Kivaa nogi pinopoiho dogo dii pipio vuhan nakatahib do ingkaa no susuzan ii noihaan disido. Zi'aki disido sondii o songuhun mantad tuhun tavakas diti.
Ingkuo dii do kaanu mogovit songuhun no do songinan vatu tagazo ii kivinagat do piipio ton? Di poguhu okonko ohumis o lahan pamanaan, okonko aantai. Nombo kivaa kulita pagangkat? Ingkuo kaanu kalabau mamagazat nung au' aantai?
Kivaa do sisimba diti. Kivaa dati id tatangah do ginumuan tuhun do au' otumbazaan do nunu oboos. Tuhun nopo di poguhu nga agazo om avakas, ka. Nga songkuo po vinakas do tuhun, au kaanu isido magangkat do vatu tagazo miampai momoguno do vinakas tinan sondii. Kivaa monokodung disido, ka. Nunu ma iti?
Kivaa do gimat do gunoon, ka. Gimat no diti o mamadadi do tuhun dii do avakas om bongkulitan. Nunu ma o gimat? Aanu iti mantad tuhun di bongkulitan nogi, ka. Mantad nombo kinoonuan disido diti? Tumanud do kapamalatian, mantad logon kinoonuan disido do vinakas diti. (Ingkaa no motuu di poguhu tu' aiso po kotumbazaan doun Kristian.)
Nung ingkaa iti, mositi nopo do oovit do tuhun diti o vatu tagazo do manaan toi momuntut. Om vatu diti no ii okito poinsungkad id danau do baino.
Pungaanan do "megalith" iti id boos Onggilis ii kilati do "a large stone that forms a prehistoric monument..." toi vatu tagazo ii dinadi do tanda ontok timpu di guhu ih kozo (poguhu timpu do kivaa susuzan id koponuatan).
Kakaal kivaa vatu diti pointanom id pomutanaman paai doiho Kodundungan id Penampang. Kavasa mooi intong om mongiho songkuo ih ginazo do vatu diti.
Thursday, July 28, 2016
Atag Momoguno 'Momogun'
Nunu komozon do 'momogun'?
Songian poingizon songuhun do id iso kinoizonon toi kampung, komozon do momogun toi ko momoomogun o tuhun dii do id kinoizonon toi kampung dii. Om doiho nogi ii boos 'pogun'. Sokukuang do duvo komozon do 'pogun'. Iso' nopo nga oguno miaga do 'Pogun Sabah'. Ii nopo koduvo nga pinosungkadan haid do hamin tu minundahiu do hamin ii sanganu.
Tuhun nopo ii poingizon do id iso kinoizonon toi pogun nga mamasok o tuhun dii do doiho. Pungaanan o tuhun dii do tuhun mamasok. Kivaa moboos do "pasok" o tuhun dii. Nga kivaa komozon suvai do boos 'pasok', iso mantad di baagizan do hamin.
Di kavavagu, nimaan paatago do gunoon ngaan "momogun" do pomungaan do tuhun ii mamasok sandad Pogun Sabah. Gunoon iti, ka, do pogohon do 'lain-lain' id foom kopolintaan. Kivaa nogi tuddu do suvai dati nokuo tu maan gunoo boos 'momogun'.
Mantad nodi dii do kivaa piuvahan id piahatan do huguan ngaavi do tuhun mamasok sandad pogun (indigenous people). Miaga kozo do mimang babak o pisaan dioho.
Nimaan uoto ii Huguan Siou Tan Sri Pairin Kitingan kokomoi ahal diti. "Momiubat nopo do timpu," ka disido. Nung Sino-Kadazan ko, ka vagu disido, maan nopo kinsilo ii 'lain-lain' om maan no posuato Sino-Kadazan. Iti no tiuvan disido.
Tou nung mokinongou o huguan ngaavi do tuhun mamasok sandad pogun diti.
Ko-29tv ko-7, 2016:
Huguan do Koisaan Koubasanan Rungus, Jornah Mozihim minoboos do, "... Tan Sri Joseph Pairin Kitingan no longer has any vision for his people" songian minongomi boos di Tan Sri Pairin kokomoi do momiubat noopo timpu do miboos mogium ngaan pomungaan do KDM.
Poguhu diti, kivaa komi-komi mantad piipio huguan tuhun mamasok kokomoi do momoguno "Momogun" pomungaan do tuhun Kadazan-Dusun om Murut.
Mokigiot di Huguan Siou do "Momogun" no ii koontok. Nunu dati aantakan nung okunan di Tan Sri Pairin Kitingan iti?
Koiho tokou dii do baino do au kaakun ii Huguan Siou do atag dii.
Kada Sindab, Kada Kaus
Kivaa di mongunsub do kada no daa do huguan tuhun mamasok do osikap mimang sindab toi kumaus. Nung ingkaa, aiso kodimpoton nga id pibabakan do tinimungan. Om songian do ababak, doiho no ii gagut ngaavi dioho do oondos tu au di tagal do tumangkangau kozo zioho kokomoi do havan dioho.
Kotumbazaai no, ka dioho, do au ii tumingkod ii gagut ngaavi do mamabak do tuhun mamasok gisom adadi zioho do aiso lompu. Dadi iisai di pahasaon? Naavi nga' sondii! sabap au koindad do kaakun saviavi kokomoi do ahal di agazo komozon doid tuhun ngaavi dioho.
Tabazai No
Tabazai no do mogium piokunan (consensus) songovian. Nung momoguno timpu di ana-u', tabazai no mooi do aiso di atagak, aiso di ohiivan, aiso di atahiban, aiso di kakaus, aiso di azadaan.
Olugi songuhun, olugi songovian. Komungkang songuhun, komungkang tinimungan. Dadi, soovo' no nunu aantakan songian komungkang o tinimungan.
Wednesday, July 27, 2016
Donggongon of Penampang
Donggongon!
Donggongon is the biggest town in the district of Penampang. It is connected to Kota Kinabalu city by a network of roads. The Pan-Borneo Highway crosses Penampang, passing through Donggongon via the huge Siga Roundabout.
There was another town years ago, a much smaller one. This was Kasigui. It had disappeared, having been destroyed by fire. The shopkeepers were allocated shop lots at Donggongon. People continued to call these shops "Kasigui." The name 'Kasigui' remained since that particular place is still called by this name. Eating stalls are still available there. The first stall was operated by a Chinese whom the locals called "Sapi" since most of his dishes were prepared using beef. He had a brother who operated a coffee shop at Kasigui. People called his brother 'Kalabau' because he sold buffalo meat noodle soup or ngiu chap. Kalabau moved to Donggongon after the fire. His children are still in the noodle business, owning two coffee shops.
There were only three blocks of shop houses at Donggongon in the past. All of the shops were owned by Chinese. Some of these Chinese married Kadazan wives and became very fluent in the language. Their children spoke Chinese as well as Kadazan.
How was it that these Chinese spoke Kadazan? That is the title of another blog.
How did the name "Donggongon" come about?
Even before a road was built to connect this place with Jesselton - Jesselton was the former name of Kota Kinabalu - Kadazan used to rest here on their way to and from their rice farms or when they visited relatives living at the other side of Donggongon. In other words, these people used to 'mundo'ong' or took a rest here.
So, it was said that because of this, people started to call it 'tundo'ongon' or a place to rest. As time passed, 'tundo'ongon' became 'Donggongon.' Perhaps, this was the way the Chinese who married native wives pronounced 'tundo'ongon'. I remember as a schoolboy hearing some Chinese shopkeepers call Donggongon as Tonggongon. It sounds almost like 'tundo'ongon', doesn't it?
People still make a stop at Donggongon
Even now, many people on their way to and from Kota Kinabalu make a stop at Donggongon. They may make a stop for a drink or a meal or to do some shopping before moving on. These include people staying in the interior like Tambunan, Keningau and Ranau. This town is the last major town between Kota Kinabalu and the interior. So, people stop here for a while to buy stuff they need for the journey or for their households.
And so, Donggongon continues to be a 'tundo'ongon' to this very day.
Donggongon is the biggest town in the district of Penampang. It is connected to Kota Kinabalu city by a network of roads. The Pan-Borneo Highway crosses Penampang, passing through Donggongon via the huge Siga Roundabout.
There was another town years ago, a much smaller one. This was Kasigui. It had disappeared, having been destroyed by fire. The shopkeepers were allocated shop lots at Donggongon. People continued to call these shops "Kasigui." The name 'Kasigui' remained since that particular place is still called by this name. Eating stalls are still available there. The first stall was operated by a Chinese whom the locals called "Sapi" since most of his dishes were prepared using beef. He had a brother who operated a coffee shop at Kasigui. People called his brother 'Kalabau' because he sold buffalo meat noodle soup or ngiu chap. Kalabau moved to Donggongon after the fire. His children are still in the noodle business, owning two coffee shops.
There were only three blocks of shop houses at Donggongon in the past. All of the shops were owned by Chinese. Some of these Chinese married Kadazan wives and became very fluent in the language. Their children spoke Chinese as well as Kadazan.
How was it that these Chinese spoke Kadazan? That is the title of another blog.
How did the name "Donggongon" come about?
Even before a road was built to connect this place with Jesselton - Jesselton was the former name of Kota Kinabalu - Kadazan used to rest here on their way to and from their rice farms or when they visited relatives living at the other side of Donggongon. In other words, these people used to 'mundo'ong' or took a rest here.
So, it was said that because of this, people started to call it 'tundo'ongon' or a place to rest. As time passed, 'tundo'ongon' became 'Donggongon.' Perhaps, this was the way the Chinese who married native wives pronounced 'tundo'ongon'. I remember as a schoolboy hearing some Chinese shopkeepers call Donggongon as Tonggongon. It sounds almost like 'tundo'ongon', doesn't it?
People still make a stop at Donggongon
Even now, many people on their way to and from Kota Kinabalu make a stop at Donggongon. They may make a stop for a drink or a meal or to do some shopping before moving on. These include people staying in the interior like Tambunan, Keningau and Ranau. This town is the last major town between Kota Kinabalu and the interior. So, people stop here for a while to buy stuff they need for the journey or for their households.
And so, Donggongon continues to be a 'tundo'ongon' to this very day.
Thursday, July 21, 2016
Where did the name "Penampang" come from?
Penampang comes from the word "pampang" which, in the Kadazan Language, means "rock". Pampang is a type of rock that is very hard.
St. Michael's Catholic Church is made from this pampang that are found in abundance at Pogun Savat hills. Its construction was completed not long after the end of the Second World War.
How or when the 'en' was added is not known to date. No one has volunteered an opinion. One possible meaning is "to cause (a person or thing) to be in" (Dictionary.com). Can this mean that the pampang is found in this particular place? Thus, Penampang? Who was responsible for inventing this word? Was it one of the early white missionaries such as Fr. Alexander Prenger or Fr. Duxneuner? Was the word in circulation among the people before it was made official? Will we ever know?
Penampang became synonymous with Catholicism and the stage where missionary priests were arrested by Japanese soldiers before they were herded into a lorry bound for Tenom. None of these priests survived to tell their stories.
Penampang was made the administrative centre of the Catholic Church in North Borneo when Fr. August Wachter became the Prefect Apostolic in 1927. But even before this, Penampang became a place where white priests liked to spend time to rest.
But when the Prefecture became a Vicariate, and later a Diocese, Penampang lost to Kota Kinabalu, formerly Jesselton, as the seat of the Bishop.
Penampang played a significant role in Kadazan nationalism even before the idea of the Federation of Malaysia was mooted. It continues to play an important role in the politics of the country in so far as the Sabahan people are concerned. The Kadazan cultural association, the forerunner of the Kadazandusun Cultural Association was born at Penampang before Malaysia.
Penampang again came into the picture, playing a leadership role when white priests and nuns were expelled from Sabah during the time of Tun Mustapha as the Chief Minister of Sabah. Datuk Peter Mojuntin spoke out boldly against the injustices to the Christians of Sabah.
Now, something seems to be missing among the natives of Penampang.
Whither Penampang?
Writer: Pascalis Claudius Lotinggi
Copyright 2016 All Rights Reserved
St. Michael's Catholic Church is made from this pampang that are found in abundance at Pogun Savat hills. Its construction was completed not long after the end of the Second World War.
How or when the 'en' was added is not known to date. No one has volunteered an opinion. One possible meaning is "to cause (a person or thing) to be in" (Dictionary.com). Can this mean that the pampang is found in this particular place? Thus, Penampang? Who was responsible for inventing this word? Was it one of the early white missionaries such as Fr. Alexander Prenger or Fr. Duxneuner? Was the word in circulation among the people before it was made official? Will we ever know?
Penampang became synonymous with Catholicism and the stage where missionary priests were arrested by Japanese soldiers before they were herded into a lorry bound for Tenom. None of these priests survived to tell their stories.
Penampang was made the administrative centre of the Catholic Church in North Borneo when Fr. August Wachter became the Prefect Apostolic in 1927. But even before this, Penampang became a place where white priests liked to spend time to rest.
But when the Prefecture became a Vicariate, and later a Diocese, Penampang lost to Kota Kinabalu, formerly Jesselton, as the seat of the Bishop.
Penampang played a significant role in Kadazan nationalism even before the idea of the Federation of Malaysia was mooted. It continues to play an important role in the politics of the country in so far as the Sabahan people are concerned. The Kadazan cultural association, the forerunner of the Kadazandusun Cultural Association was born at Penampang before Malaysia.
Penampang again came into the picture, playing a leadership role when white priests and nuns were expelled from Sabah during the time of Tun Mustapha as the Chief Minister of Sabah. Datuk Peter Mojuntin spoke out boldly against the injustices to the Christians of Sabah.
Now, something seems to be missing among the natives of Penampang.
Whither Penampang?
Writer: Pascalis Claudius Lotinggi
Copyright 2016 All Rights Reserved
Boos "Kadazan"
Boos "Kadazan" kokomoi do tuhun Kadazan om nogi boos ii gunoon dioho.
Miaga kozo do boos "Onggilis" ii kokomoi do tuhun Onggilis om boos
dioho.
O-ium o Kadazan doid somok potitikid kinoizonon id Sabah (id Malaya om suvai pogun po nga kivaa) nga hohobi no id Penampang, Putatan om Papar. Au osodu piahatan do boos ii gunoon do kaum Bundu-Liwan mantad Boos Kadazan. Id Kadazan, ii suat "Q,R,X,W om E" au oguno. Dati do ii-iso no "Penampang" do kivaa 'e'. Di poguhu, pinosuat do faado topuak o ngaan Inobong do "Enobong". Kahasa dati tuhun ii nokosikul id Boos Onggilis mangait "Inobong" sabaagi do Ainobong. Oiton ii do 'Ihnobong'. Apatut do gunoon do Kadazan o suat 'e' sabap do ogumu hozuk songian moboos.
Gunoon 'R' om 'W' id boos Dusun. Sabaagi do tiuvan, loun id Kadazan ('leaf, ka id Onggilis) maan posuato do 'roun' id Dusun. Boos Dusun 'wogok toi pig id Onggilis, vogok id Kadazan. Gunoon do Kadazan "L" naamot "R" gunoon do Dusun. "V" pamaganti do "W".
Ahansan o Kadazanpedia do kapanaak kopoihaan kokomoi do Kadazan, lahan dioho mogiigizon om ii pomogunan pohiihiput dioho. Iti no lahan toniini papabaagi. Ahansan do mamaagi nogi ii suvai mantad toihaan dioho.
O-ium o Kadazan doid somok potitikid kinoizonon id Sabah (id Malaya om suvai pogun po nga kivaa) nga hohobi no id Penampang, Putatan om Papar. Au osodu piahatan do boos ii gunoon do kaum Bundu-Liwan mantad Boos Kadazan. Id Kadazan, ii suat "Q,R,X,W om E" au oguno. Dati do ii-iso no "Penampang" do kivaa 'e'. Di poguhu, pinosuat do faado topuak o ngaan Inobong do "Enobong". Kahasa dati tuhun ii nokosikul id Boos Onggilis mangait "Inobong" sabaagi do Ainobong. Oiton ii do 'Ihnobong'. Apatut do gunoon do Kadazan o suat 'e' sabap do ogumu hozuk songian moboos.
Gunoon 'R' om 'W' id boos Dusun. Sabaagi do tiuvan, loun id Kadazan ('leaf, ka id Onggilis) maan posuato do 'roun' id Dusun. Boos Dusun 'wogok toi pig id Onggilis, vogok id Kadazan. Gunoon do Kadazan "L" naamot "R" gunoon do Dusun. "V" pamaganti do "W".
Ahansan o Kadazanpedia do kapanaak kopoihaan kokomoi do Kadazan, lahan dioho mogiigizon om ii pomogunan pohiihiput dioho. Iti no lahan toniini papabaagi. Ahansan do mamaagi nogi ii suvai mantad toihaan dioho.
KADAZAN
The word "Kadazan" refers to the Kadazan people and also to the language that they speak. It is similar to English which refers to both the people and their language.
The Kadazans can be found in almost every part of Sabah (even in Malaya and other countries) but notably at Penampang, Putatan and Papar. The language spoken by the Bundu-Liwan tribes does not differ much from the Kadazan Language. In Kadazan, the consonants "Q, R, X, W" and the vowel "E" are not used. Perhaps, "Penampang" is the only word that contains the vowel 'e'. At one time Inobong was spelt by the white priests as "Enobong". An English-speaking person may mispronounce "Inobong" as Ainobong. It is pronounced 'Ihnobong'. The vowel 'e' should be used in Kadazan because of the various ways words are pronounced.
Dusun use 'R' and 'W'. For example, loun in Kadazan which means the leaf (of a tree) is spelt roun in Dusun. The Dusun 'wogok' for pig is 'vogok' in Kadazan. "L" is used by the Kadazan while Dusun use "R". "V" is subsituted with "W".
Kadazanpedia hopes to make available information about the Kadazan, their way of life and the world around them. This is a contribution in a small way. It is hoped that others will contribute their knowledge to this effort.
Please click HERE for the Kadazan version of this blog.
Writer: Pascalis Claudius Lotinggi
Copyright 2016 All Rights Reserved
The Kadazans can be found in almost every part of Sabah (even in Malaya and other countries) but notably at Penampang, Putatan and Papar. The language spoken by the Bundu-Liwan tribes does not differ much from the Kadazan Language. In Kadazan, the consonants "Q, R, X, W" and the vowel "E" are not used. Perhaps, "Penampang" is the only word that contains the vowel 'e'. At one time Inobong was spelt by the white priests as "Enobong". An English-speaking person may mispronounce "Inobong" as Ainobong. It is pronounced 'Ihnobong'. The vowel 'e' should be used in Kadazan because of the various ways words are pronounced.
Dusun use 'R' and 'W'. For example, loun in Kadazan which means the leaf (of a tree) is spelt roun in Dusun. The Dusun 'wogok' for pig is 'vogok' in Kadazan. "L" is used by the Kadazan while Dusun use "R". "V" is subsituted with "W".
Kadazanpedia hopes to make available information about the Kadazan, their way of life and the world around them. This is a contribution in a small way. It is hoped that others will contribute their knowledge to this effort.
Please click HERE for the Kadazan version of this blog.
Writer: Pascalis Claudius Lotinggi
Copyright 2016 All Rights Reserved
Subscribe to:
Comments (Atom)